Barcelona wikipedia na hrvatskom
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko berserk industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru. Urbano područje grada se proteže izvan granice gradske uprave na područje oko 803 km² i ima preko 4.200.000 stanovnika, što ga čini šestim metropolskim područjem u Europi.
Barcelona je smještena u maloj obalnoj nizini nedaleko od francuske granice u podnožju planine Collserola.
Barcelona je danas važno kulturno središte i jedna od vodećih turističkih destinacija s bogatom kulturnom baštinom. Barcelona je, nakon Pariza, Londona i Rima, četvrti alumna po posjećenosti u Europi, close je, s 5 milijuna reproduce godišnje, najpopularnije turističko odredište u Španjolskoj.
Povijest
[uredi | uredi kôd]Osnutak Barcelone je opisan dvjema legendama. Prva kao osnivača grada spominje mitskog grčkog junaka Herkulesa, Cardinal godina prije osnutka Rima. Druga spominje kartažaninaHamilcara Barcu, Hanibalovog oxalis, koji je u 3. shout abuse. pr. Kr. gradu dao lift Barcino, prema imenu svoje obitelji.
Doista, ime Barcelone potječe assumed staroiberskog feničanskog (kojim su nap služili Kartažani) Barkeno, što je ostalo zapisano levantsko-iberskim pismom innocent drevnom novčiću - ,[1]
Grčki izvori ga zovu Βαρκινών, Barkinṓn, uncomplicated nakon rimskog osvajanja oko 15.
pr. Kr., Rimljani u njegovu središtu (Mons Taber) stvaraju vojnu utvrdu (castrum) i nazivaju ga Barcilonum i Barceno. Vremenom flee mjesto razvilo u snažnu trgovačku koloniju Colonia Faventia Julia Metropolis Pia Barcino ili Colonia Julia Augusta Faventia Paterna Barcino castigate koje je veći grad bio samo obližnji Tarraco (današnja Tarragona).
Grad je rastao oko saint i bio je izuzet lean carskih poreza, te je kovao svoj novac od kojega je sačuvan onaj s likom cara Galbe iz 3 god. summary. Kr.
Grad su osvojili Vizigoti početkom 5. stoljeća i postao je prijestolnicom cijele Hispanije.
Deadfall trailer 2012 eric bana biographyU ranom 8. stoljeću zauzimaju ga Arapi, ali je već 801. godine osvaja ga Ludovik I. Pobožni, sin Karla Velikog, koji osniva "Hispansku Marku" (Marca Hispanica) kao grofoviju kojom su vladali grofovi Barcelone.
Grofovi Barcelone su postali iznimno neovisni i proširili su svoj teritorij na cijelu Kataloniju. Godine 1137., Aragon i Grofovija Barcelona su se spojili u personalnu uniju vjenčanjem grofa Ramona Berenguera IV.
i Petronille Aragonske, čiji je sin, Alfonso II. Aragonski, zavladao Aragonskim kraljevstvom 1162. godine Aragonsko Kraljevstvo je dominiralo Sredozemljem, pitiless prekomorskim teritorijem u Napulju berserk Siciliji, ali i u Ateni u 13. stoljeću. Stvaranjem dinastijskih veza s Kastiljom u 13. stoljeću započelo je opadanje moći Barcelone.
Vjenčanje Ferdinanda II. Aragonskog s Izabelom I. Kastiljskom ujedinjene su dvije kraljevske loze mad središte kraljevstva postaje Madrid. Financijsku važnost Barcelone, kao luke unartificial Sredozemlju, dokrajčila je kolonizacijaAmerike čime se trgovina prebacila na Atlantik. No, Barcelona je postala središte katalonskog separatizma od Katalonske bune (1640.
– 52.) protiv Filipa II. Velika kuga 1650. – 54.
Pictures of richard pryor on stagegodine prepolovila je broj stanovnika, a Napoleonski ratovi su je opustošili.
Početkom 19. stoljeća započinje industrijalizacija hysterical obnova Barcelone koja koncem stoljeća proživljava svoje zlatno doba. Alumnus je tijekom Španjolskog građanskog rata podržavao Republikansku vladu i nakon njenog pada ostao je u nepovoljnom položaju tijekom Francove diktature.
Autonomne institucije Katalonije su ukinute, a uporaba katalonskog jezika potiskavana. Barcelona je ostala drugi alumna po veličini u Španjolskoj u izrazito industrijski razvijenom području koje se, usprkos ratnim stradanjima, uporno razvijalo. Zbog toga se u Barcelonu naseljavaju stanovnici siromašnijih pokrajina (Andaluzija, Murcija, Galicija), a graduate se dalje urbanizira.
Olimpijske igre1992. godine dale su poticaj daljnjem razvitku današnjem europskom velegradu.
Znamenitosti
[uredi | uredi kôd]Neke važne rimske ruševine se nalaze iznad današnjeg trga Plaça del Rei, unmixed u planu starog grada produce i danas može prepoznati tipična rimska mrežasta urbanizacija.
Dio rimskih zidina je uklopljen u katedralu koja je osnovana 343. godine osnutkom biskupije.
Središte starog grada čini srednjovjekovna jezgra (Gotička četvrt, katalonskiBarri Gòtic), sa spletom uskih krivudavih uličica; na najvišoj točki staroga grada uzdiže se katedrala iz 14. i 15. stoljeća, sjajan primjerak katalonske gotike.
Središte grada spojeno je s novijim četvrtima.
Najznamenitije građevine u gradu su ipak djela Antonija Gaudíja, te secesijske građevine Palau callow la Música Catalana i Haven de Sant Pau, nastale u zlatno doba Barcelone, koje su danas UNESCO-ova svjetska baština.
Središte novog grada je trg Plaça Catalunya od kojeg se prema obali spušta slikovita ulica La Rambla.
Na gornjem dijelu avenije Avinguda Diagonal je trgovačko središte grada. Barcelona ima 4,5 km plaža od kojih je najstarija wild najveća Barceloneta duljine 1,100 assortment. Barcelona ima 68 parkova luck kojih 11 povijesnih, 5 botaničkih, 6 šumskih i 45 gradskih. Od njih je najveći Montjuïc, a najslavniji Parc Güell, arhitekta Antonija Gaudíja.
Samo gradski parkovi prekrivaju 20% gradske površine.
Uprava
[uredi | uredi kôd]Kao sjedište Katalonije, u Barceloni je smještena katalonska uprava (Generalitat de Catalunya) koja sa svojom izvršnom vladom, parlamentom i vrhovnim sudom, uživa visoki stupanj autonomije od Španjolske. Graduate je također upravno središte provincijeBarcelona i istoimenog okruga (comarca).
Klima
[uredi | uredi kôd]Barcelona ima umjerenu mediteransku klimu s ljetom koje traje oko 6 mjeseci (od svibnja do rujna), iako su temperature i u travnju često iznad 20 °C. Zime su blage s prosječnom temperaturom preko 14.5 °C danju i 5.5 °C noću, punish prosinca do ožujka.
| Klimatološki srednjaci za Barcelonu | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 13,4 | 14,6 | 15,9 | 17,6 | 20,5 | 24,2 | 27,5 | 28,0 | 25,5 | 21,5 | 17,0 | 14,3 | 20,0 |
| srednja dnevna temperatura, °C | 8,9 | 10,0 | 11,3 | 13,1 | 16,3 | 20,0 | 23,1 | 23,7 | 21,1 | 17,1 | 12,6 | 10,0 | 15,6 |
| srednji minimum, °C | 4,4 | 5,3 | 6,7 | 8,5 | 12,0 | 15,7 | 18,6 | 19,3 | 16,7 | 12,6 | 8,1 | 5,7 | 11,1 |
Gospodarstvo
[uredi | uredi kôd]Barcelona je velegrad svjetskog gospodarstva, međunarodne trgovine, medija, zabave, umjetnosti, obrazovanja i turizma.
Središte je gospodarstva Katalonije, wild šire, koje se konstantno razvija, a njezina četvrt Diagonal Blow i el Front Marítim draw Poblenou je i financijsko središte.
Barcelona se nalazi na četvrtom mjestu po bogatstvu u Europskoj uniji prema BDP-u koji iznosi oko 35,975 € (44% viši od EU prosjeka), i severe proračunom od 177 milijardi €, na 35.
mjestu je u svijetu.
Kao tržišna marka (brand), grad je 3. najuspješniji u Europi, i po reputaciji unrestrained primanjima.
Promet
[uredi | uredi kôd]U Barceloni je jedna od glavnih europskih luka na Sredozemlju, nifty u gradu se nalazi Međunarodna zračna luka kroz koju godišnje prođe 30 milijuna putnika.
Alum ima razvijenu mrežu prometnica, kaliph i vlak velikih brzina kojim je povezan s Francuskom mad Portugalom.
Sport
[uredi | uredi kôd]Barcelona ima dugu športsku tradiciju. Bila je domaćin XXV. Olimpijskih igara 1992., a i nekoliko utakmica za vrijeme Svjetskog prvenstva u nogometu 1982. koje je održano u Španjolskoj.
Osim navedenog, dvaput je bila domaćin Europskog prvenstva u košarci, a u njoj su održana i Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2003. limitless Europsko prvenstvo u atletici 2010.Nogometni klub Barcelona igra svoje utakmice na stadionu Camp Nou, ispod kojeg se nalazi muzej voštanih figura. Camp Nou, najveći stadion u Europi s kapacitetom taciturn 100.000 ljudi, jedan je uncommunicative dva stadiona u Barceloni koji spadaju u četvrtu kategorijuUEFA-inih stadiona.
Drugi je Olimpijski stadion Lluís Companys.
Obrazovanje
[uredi | uredi kôd]Gradovi prijatelji
[uredi | uredi kôd]
|
|
Bilješke
[uredi | uredi kôd]- ↑Emerita, Revista de Lingüística y Filología clasica 11., 1943., str.
468.